Fizičku neaktivnost definišemo kao odsustvo fizičke aktivnosti ili vežbanja. Postoje četiri glavna domena svakodnevnog života u kojima obavljamo fizičku aktivnost, a to su: fizička aktivnost na poslu, u domaćinstvu, na putu od kuće do posla kao i ona koju obavljamo u slobodno vreme (takozvana formalna fizička aktivnost poput vežbanja, plesa, šetnje i različitih vrsta sportova).

Svaki od ovih vidova fizičke aktivnosti zavisi od brojnih faktora u društvu kao što su: ekonomski, tehnološki, socijalni, kulturološki pa i religiozni. U razvijenim zemljama sveta dominira fizička aktivnost u slobodno vreme, dok u nerazvijenim delovima sveta dominira fizička aktivnost u toku rada ili u domaćinstvu.

Epidemiološki podaci ukazuju da fizička neaktivnost predstavlja veliki javnozdravstveni problem u celom svetu. Svaka treća odrasla osoba je, smatra se fizički neaktivna, u čemu prednjače žene, koje su slabije fizički aktivne u odnosu na muškarce. U našoj zemlji, prema podacima o istraživanju zdravlja stanovništva, sportom ili rekreacijom se bavi svega 9% stanovnika, dok tek svaki deveti stanovnik u fizičkoj aktivnost provodi preporučenih 150 minuta nedeljno. Kao i u svetu i kod nas, značajno fizički aktivnija populacija su muškarci.

Brojni su zdravstveni problemi povezani sa fizičkom neaktivnošću i smatra se jednim od glavnih faktora rizika za nastanak hroničnih bolesti. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO) fizička neaktivnost doprinosi nastanku ishemijske bolesti srca, drugim rečima akutnom infarktu miokarda i angini pektoris u čak 30% slučajeva. Takođe, navodi se da fizička neaktivnost doprinosi nastanku arterijske hipertenzije, od koje boluje gotovo svaki drugi stanovnik u našoj zemlji.

fizicka aktivnost

Smatra se da fizička neaktivnost doprinosi i nastanku malignih bolesti, posebno karcinoma dojke u čak 19% slučajeva i karcinoma debelog creva u 20% slučajeva.

Svetski fond za izučavanje raka navodi da postoji ubedljiv nivo dokaza da visok nivo fizičke aktivnosti ima protektivno dejstvo na nastanak karcinoma debelog creva, postmenopauzalnog karcinoma dojke kao i karcinoma endometrijuma. Novija istraživanja ukazuju da fizička aktivnost u slobodno vreme smanjuje rizik za nastanak karcinoma pluća, kao i da je ona dozno zavisna, tj. da intenzivnija fizička aktivnost značajnije smanjuje rizik od nastanka karcinoma od umerene aktivnosti.

Do sličnih zaključaka naučnici dolaze i kada su u pitanju i druge hronične bolesti poput dijabetesa tipa 2, gojaznosti ali i depresije, gde je potvrđeno da se simptomi depresije češće javljaju kod najmanje fizički aktivnih osoba.

Naučnici čak zaključuju da bi se eliminisanjem fizičke neaktivnosti očekivano tranje života u populaciji moglo značajno produžiti.

Preporuke u pogledu fizičke aktivnosti za odraslu populaciju

SZO preporučuje sledeći nivo fizičke aktivnosti:

  • Za odrasle osobe od 18 do 64 godina starosti preporučuje se 150 minuta umerene ili najmanje 75 minuta intenzivne fizičke aktivnosti na nedeljnom nivou, odnosno srazmerno kombinovano umereno i intenzivno vežbanje.
  • Vežbe namenjene jačanju glavnih grupa mišića se preporučuju dva ili više puta nedeljno.
  • SZO takođe napominje da bi dodatne zdravstvene koristi od vežbanja pojedinac imao ukoliko bi nivo umerene fizičke aktivnosti povećao na 300 minuta na nedeljnom nivou.
  • Za osobe starije od 65 godina važe iste preporuke, ali postoje i ograničenja kod slabije pokretnih osoba kojima se preporučuje vežbanje sa ciljem unapređenja ravnoteže i sprečavanja padova.
  • Svakako da različita fizička ograničenja, ukoliko postoje, nalažu kreiranje individualnih i personalizovanih preporuka za fizičkom aktivnošću.

fizicka aktivnost kod starijih osoba

Dakle, možemo zaključiti, da bismo bili fizički aktivni, potrebno je da bar 5 puta nedeljno (poželjno je svakodnevno) šetamo u trajanju od 30 minuta i to “žustrim” tempom, drugim rečima da smo se zadihali, preznojali i da nam srce ubrzano lupa!


KORAK DO PREGLEDA LEKARA

Zdravo srce je preduslov zdravog života. Tu smo da vam pomognemo da vaše srce bude zdravo.

Upoznavanje sa vašim zdravstvenim problemom uvek započinje razgovorom. Bilo da imate bolest srca, krvnih sudova, problem u ishrani, tu smo da vam pomognemo. Svetska zdravstvena organizacija je definisala zdravlje kao stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili nemoći. To je cilj kome zajednički težimo.