Štampa

Profesor Džon Barlov (John Barlow) (1924 –2008) stekao je svoje mesto među velikanima kardiologije zahvaljujući svom otkriću mehanizma poremećaja funkcije mitralnog zaliska koji je postao poznat pod nazivom Barlovljev sindrom. U kardiološkom esnafu je postojala velika zbrka oko karakterizacije sindroma, bolesti i prolapsa mitralnog zaliska. Profesor Barlov bio je jedan od prvih koji je opisao i definisao kriterijume za prolaps mitralnog zaliska.

Šta je mitralni zalistak (valvula)?

Mitralni zalistak se nalazi između leve pretkomore i leve komore i sastoji se iz dva listića. Ova dva listića mitralne valvule se tokom kontrakcije leve komore (sistole) čvrsto drže zatvorene malim „tetivama“ koje povezuju listiće sa srčanim mišićem (ove „tetive“ se nazivaju horde – chordae tendineae). Funkcija mitralnog zaliska je da omogućava unidirekcioni tok krvi i kako bi ova funkcija bila održana, neophodno je da listići zaliska korektno naležu jedan na drugi odnosno da dihtuju. Bolesti mitralnog zaliska su česte i nalaze se na drugom mestu posle bolesti aortnog zaliska.

mitralni zalistak anatomija i prolaps

Šta je Barlov sindrom (Barlow’s syndrome)?

Barlovljev sindrom, poznat i pod nazivima prolaps mitralnog zaliska, sindrom mlitave valvule ili bolest miksomatoznog mitralnog zaliska, je često stanje u kardiohirurškoj praksi uzrokovano nepravilnim zatvaranjem mitralnog zaliska (zalistak ili valvula koja je se nalazi između leve pretkomore i leve komore srca). Prolaps zaliska se javlja kada listić mitralnog zaliska protrudira ili se ispupči u u levu pretkomoru tokom kontrakcije srca. U normalnim okolnostima, ovo ne bi trebalo da se dešava zato što zdrav zalistak osigurava protok krvi u jednom smeru i to iz leve pretkomore u levu komoru. Nepravilno zatvaranje mitralne valvule uzrokuje vraćanje krvi nazad u levu pretkomoru, pojava koja se naziva mitralna regurgitacija.

Ovo stanje može da se javi kod svake osobe, ali je učestalije kod pacijenata sa Marfanovim sindromom, Gravesovom bolešću ili reumatskom bolesti srca. Većina slučajeva ne zahteva lečenje. Međutim, u situacijama kada je mitralna regurgitacija izražena, Barlovljev sindrom može biti i životno ugrožavajuća bolest i tada je neophodan adekvatan lekarski tretman, lekovima ili operacijom srca.

Šta uzrokuje prolaps mitralnog zaliska?

Uzrok prolapsa mitralne valvule nije do kraja poznat, ali se smatra da nasleđivanje ima značajan uticaj. Primarni i sekundarni oblici prolapsa mitralnog zaliska su opisani u nastavku.

mehanizam prolapsa

Koji simptomi se javljaju kod Barlov sindroma?

Kod mnogih osoba sa sindromom prolapsa mitralnog zaliska, simptomi nisu očigledni ili ih možda i nema (asimptomatski oblici bolesti), a stanje je često neprogresivno. Međutim, kod ostalih koji imaju prolaps mitralne valvule može se razviti umor, otežano disanje (dispneja) u naporu, „lupanje“ ili preskakanje srca odnosno ubrzani rad srca (palpitacije) kao i nepravilan srčani ritam (aritmija). Dodatni znaci mogu da uključuju vrtoglavicu, epizode ​​nesvestice (sinkopa), prekomerno nizak krvni pritisak pri stajanju (ortostatska hipotenzija), glavobolje, bolovi u grudima.

Ukratko, pacijenti mogu imati neke od sledećih simptoma:

prolaps regurgitacija razlika

U retkim slučajevima, Barlov sindrom sa prolapsom može dovesti do:

Pojedinci sa prolapsom zaliska povezanim sa mitralnom regurgitacijom mogu imati povećani rizik od razvoja bakterijskih infekcija unutrašnje ovojnice srca i krvnih sudova (bakterijski endokarditis).

Kako se dijagnostikuje Barlov sindrom?

Za dijagnozu Barlovljevog sindroma, lekar u početku proverava srčane tonove kako bi isključio prisustvo zvuka klika koji može biti indikativan za ovaj sindrom. Takođe, auskultacija ili slušanje srčanih tonova omogućava lekaru da otkrije prisustvo regurgitacije mitralnog zaliska.

Ostali testovi koji se koriste prilikom dijagnostikovanja Barlov sindroma podrazumevaju:

ehokardiografija mitralnog zaliska

Kako se leči prolaps mitralnog zaliska?

U onim slučajevima kada se kod pacijenta razvije mitralna regurgitacija (umerenog ili umereno-teškog stepena), lekar može prepisati lekove. Međutim, postoje slučajevi kod kojih ova vrsta terapije neće biti u stanju da kontroliše pojavu simptoma i, u tim situacijama, lekar može uputiti pacijenta na hirurško lečenje – operaciju mitralne valvule.

Izvor: Medlife, Hopkins

rtg srca

Pogledajte još…