Brojni su testovi koji se koriste u svakodnevnoj kardiološkoj praksi kako bi se potvrdilo prisustvo određene bolesti srca i krvnih sudova.  U zavisnosti od tegoba koje imate i kliničke slike, faktora rizika, istorije bolesti,  lekar će vam savetovati koje dijagnostičke testove i pretrage smatra potrebnim za dijagnozu bolesti srca i krvnih sudova. Neki od najčešćih medicinskih testova koji se izvode za dijagnozu srčanog stanja prikazani su u ovom tekstu.

Koronarna angiografija - koronarografija

Koronarografija predstavlja invazivnu dijagnostičku proceduru kojom se prikazuju krvni sudovi srca i procenjuje da li postoji suženje koronarne arterije. Vrlo često se izvodi tokom srčanog udara (infarkta miokarda), ali se, takođe, izvodi kada pacijent ima anginu pektoris. Ponekad se ovaj postupak naziva i „kateterizacija srca“.

Kateter (mala cev) se uvodi u arteriju prepona ili ruke pod dejstvom lokalne anestezije. Kateter se plasira unutar arterije sve dok ne dođe do vašeg srca. Nećete ovo osetiti.

U vaše koronarne arterije, potom se, ubrizgava posebna boja i snima se rendgenom. Možda ćete osetiti toplinu ili možete osetiti slabost tokom nekoliko sekundi. Rentgen pokazuje lekaru gde i koliko su vam sužene koronarne arterije. Takođe pokazuje koliko dobro pumpa vaše srce.

Koronarni angiogrami pomažu vašem lekaru da odredi najbolji terapijski pristup za vas. Ponekad je najbolje da se procedura završi plasiranjem stentova, što i jeste najčešći scenario. Isto tako, ukoliko su krvni sudovi na srcu u velikoj meri suženi i izmenjeni, verovatno će vam biti preporučena kardiohirurgija (bajpas hirurgija). Moguće je i da na vašim krvnim sudovima nema značajnih promena, tako da ćete lečenje, u ovom slučaju, nastaviti lekovima.

Više o koronarografiji i proceni stepena suženja koronarnih arterija možete naći na ovom linku.

ekg

CT Koronarografija

CT koronarografija je vrsta kompjuterizovane tomografije (CT) i kao takva spada u red neinvazivnih procedura koja može pomoći u dijagnostici bolesti koronarnih arterija. CT koronarografija daje trodimenzionalnu sliku srčanih komora i koronarnih arterija i pruža mogućnost da se odredi da li na arterijama postoji suženje i koliko je suženje značajno. Obično se primenjuje kod mlađih osoba ili kod pacijenata sa blažim simptomima bolesti.

Više o CT koronarografiji možete pročitati na ovom linku.

Testovi krvi – biohemijske analize

Kada je vaš srčani mišić oštećen, kao kod srčanog udara, vaše telo oslobađa supstance (biomarkere) u krvi. Testovi krvi mogu izmeriti nivo ovih supstanci i pokazati da li je i koliko vaše srce oštećeno.

Najčešći test koji se praktikuje nakon srčanog udara proverava nivo troponina u krvi. Pored troponina, kod pacijenata sa sindromom srčane slabosti postoji paleta biomarkera koji se koriste kako za dijagnostiku, ali isto tako za proveru terapijskog odgovora. Takođe se rade testovi krvi za merenje nivoa drugih supstanci u vašoj krvi, kao što su masti u krvi (npr. holesterol i trigliceridi) i minerali.

Više o najčešćim biohemijskim pretragama kod kardioloških bolesnika možete naći na sledećem linku.

laboratorija

Merenje krvnog pritiska

Iako spada u najstarije i najjednostavnije pretrage, merenje krvnog pritiska jeste izuzetno važno. Povišen krvni pritisak može dovesti do niza bolesti, uključujući, i po život opasno stanje – disekcije aorte.

Lekar će vam možda predložiti nošenje aparata za merenje krvnog pritiska tokom 24 sata (kako bi se zabeležile vrednosti pritiska tokom svakodnevnih aktivnosti i spavanja). Ovaj aparat koji se lako nosi pomoći će vašem lekaru da dobije tačne informacije o dinamici vašeg krvnog pritiska. Lekar može zatražiti da sami izmerite i zabeležite krvni pritisak u kućnim uslovima.

Više o merenju krvnog pritiska i značaju merenja možete naći na sledećem linku.

Ehokardiografija (ultrazvuk srca)

Jedan od osnovnih i nezaobilaznih pregleda u kardiologiji je ehokardiografija ili ultrazvuk srca. Pregled  daje sliku vašeg srca u realnom vremenu pomoću ultrazvuka. Koristi sondu kojom se radi pregled preko grudnog koša (transtorakalni eho pregled) ili se ponekad pregled može obaviti plasiranjem sonde u jednjak (transezofagelani eho pregled).

Ultrazvuk srca pomaže lekaru da proveri da li postoje problemi sa srčanim zaliscima i komorama i vidi koliko snažno srce pumpa krv.

Ehokardiografija izvedena pre i posle vežbanja, takođe se koristi za otkrivanje područja srca u kojima je smanjen dotok krvi kroz koronarne arterije do srčanog mišića (stres test).

Više o ehokardiografskim pregledima možete pročitati na sledećem linku.

Elektrokardiografija (EKG)

EKG očitava i beleži električnu aktivnost vašeg srca. Male lepljive trakice i žičani kablovi stavljaju se na grudi, ruke i noge. Elektrode su pričvršćene za EKG aparat koji beleži električne impulse i ispisuje ih na papir.

Lekar obično koristi EKG za dijagnozu srčanog udara ili abnormalnih srčanih ritmova (nazvanih „aritmije“).

krvni pritisak

Elektrofiziološke studije

Elektrofiziološke studije spadaju u napredne preglede. Koriste naprednu tehnologiju kako bi se detektovali nepravilni otkucaji srca (aritmija), mesto njihovog nastanka, putevi propagacije i slično. Isto tako, pruža se mogućnost ablacije ovih fokusa i konačnog izlečenja.

Specijalne kateteri se uvode kroz venu na nozi sve do vašeg srca. Kateteri beleže električnu aktivnost vašeg srca i testiraju njegov odgovor na različite stimuluse. Električni odgovor srca na ove stimuluse pomaže lekarima da utvrde vrstu i uzrok vaše aritmije.

Više o elektrofiziološkim studijama i ablaciji možete pronaći na sledećem linku.

Magnetna rezonanca srca (CMR)

CMR koristi vrlo jake magnete i radio talase za stvaranje detaljnih slika vašeg srca na računaru. Može snimiti nepokretne ili pokretne slike vašeg srca. CMR spada u red neinvazivnih procedura. Magnetna rezonanca srca ne podrazumeva upotrebu zračenja i glavna stvar koju ćete primetiti su zvučni fenomeni koji se javljaju dok se vrši skeniranje.

Ponekad se koristi posebna boja (kontrastno sredstvo) za olakšavanje prikaza delova srca i koronarnih arterija.

Ovaj test prikazuje lekaru strukturu vašeg srca i koliko dobro ono funkcioniše, što pruža osnov za odabir optimalne terapijske strategije.

Nuklearni testovi

Ovaj test se ponekad naziva „skeniranje talijumom“ ili perfuziona scintigrafija miokarda.

U vaš krvotok ubrizgava se mala doza radioaktivne supstance nazvane „tracer“. Ova supstanca dolazi do vašeg srca i oslobađa energiju. Specijalne kamere mogu da detektuju ovu energiju i da prikažu mesto najvećeg nakupljanja unutar srčanog mišića.

Lekari koriste ovu sliku da vide koliko krvi dolazi u vaš srčani mišić i koliko dobro srce pumpa krv dok se odmarate i bavite fizičkom aktivnošću. Ovaj test, takođe, pomaže lekaru da utvrdi da li je oštećen srčani mišić.

Više o perfuzionoj scintigrafiji miokarda pogledajte na sledećem linku.
Izvor: Heart Foundation

 donja slika

Pogledajte još…

 

KORAK DO PREGLEDA LEKARA

Zdravo srce je preduslov zdravog života. Tu smo da vam pomognemo da vaše srce bude zdravo.

Upoznavanje sa vašim zdravstvenim problemom uvek započinje razgovorom. Bilo da imate bolest srca, krvnih sudova, problem u ishrani, tu smo da vam pomognemo. Svetska zdravstvena organizacija je definisala zdravlje kao stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili nemoći. To je cilj kome zajednički težimo.