Dr Milenko Čanković, interventni kardiolog, objašnjava šta je koronarografija, koji su preduslovi za uspešno snimanje krvnih sudova srca, kako se procenjuje stepen suženja arterije, koja su suženja značajna. Praktični saveti kako da se pripremite za koronarografiju i kako da minimalizujete rizik od bilo kakve komplikacije. 

CankovicM

Šta je koronarografija?

Koronarografija je metoda snimanja krvnih sudova srca (koronarnih arterija) uz pomoć katetera, kontrasta i rentgenskih zraka. To je invazivna dijagnostička procedura kojom se definitivno potvrđuje ili isključuje postojanje suženja na koronarnim arterijama srca (koronarne bolesti).

Koronarografija se izvodi u kateterizacionim laboratorijama u kojima se nalazi rentgenski aparat i monitori koji omogućavaju stvaranje slike u realnom vremenu. Kateter (plastična elastična cevčica) se plasira u lokalnoj anesteziji pristupom iz arterija podlaktica ili, danas ređe, iz arterija prepona u pravcu suprotnom od kretanja krvi. Poznajući anatomiju krvnih sudova i uz pomoć rentgenskih zraka, lekar plasira kateter do koronarnih arterija. Kada je kateter u poziciji, tj. u koronarnoj arteriji, kroz isti se dodaje kontrast koji omogućava vizualizaciju lumena krvnog suda rentgen zracima.

1

 

Kako izgleda priprema bolesnika pred koronarografiju?

Osam sati pre angiografije nemojte jesti i piti. Dogovorite se sa nekim da vas odveze kući. Takođe bi trebalo da neko ostane s vama tokom noći posle procedure jer prva 24 sata nakon srčane angiografije možete  imati osećaj vrtoglavice ili nesvestice.

U mnogim slučajevima od vas će se tražiti da se ujutro javite u bolnicu. Procedura će biti izvedena tokom istog dana kada ćete biti i otpušteni iz bolnice (dnevna bolnica).

U bolnici će se od vas tražiti da obučete bolničku odeću i da potpišete obrasce za pristanak. Medicinske sestre će vam izmeriti krvni pritisak, plasirati intravensku liniju i, ako imate šećernu bolest, proveriti nivo šećera u krvi.

Obavestite lekara da li znate za alergiju, da li ste imali prethodnu reakciju na kontrastno sredstvo, obavestite lekara ako uzimate sildenafil (Viagra) ili ako ste trudni.

Kakav je osećaj tokom same intervencije?

Nakon ubrizgavanja kontrastnog sredstva može se osetiti lagano peckanje ili „ispiranje“.

Nakon snimanja će se izvršiti pritisak na mestu odakle se uklanja kateter kako bi se sprečilo krvarenje. Ako se kateterizacija izvrši pristupom kroz prepone, od vas će se možda tražiti da ležite ravno na leđima nekoliko sati nakon ispitivanja kako bi se sprečilo krvarenje. To može izazvati blagu nelagodnost u leđima.

Nakon testa pijte puno vode kako biste pomogli bubrezima da eliminišu kontrastnu boju.

Rizici povezani sa koronarnom angiografijom

Kateterizacija srca je vrlo sigurna kada je vrši iskusan tim, ali postoje određeni rizici koji su u vezi sa samom interevencijom.

Rizici mogu da uključuju:

  • krvarenje ili modrice na mestu gde je plasiran kateter
  • pojava hematoma
  • povrede arterije ili vene
  • mali rizik od moždanog udara
  • vrlo mala šansa za srčani udar ili potreba za hitnom bajpas operacijom
  • nizak krvni pritisak
  • fatalna vagalna reakcija (ekstremno retko)

 

Šta su značajna suženja na krvnim sudovima?

Prolazak kontrasta kroz krvni sud lako može ukazati na postojanje suženja lumena (šupljine krvnog suda). Stepen suženja procenjuje lekar tokom procedure u odnosu na normalan dijametar suda.

Suženja koja su manja od 50% lumena suda smatraju se neznačajnim (strelica na slici 1 pokazuje neznačajno suženje). Suženja od 50 do 70% smatraju se graničnim, dok su suženja preko 70% značajna suženja i zahtevaju neki vid revaskularizacije (implantaciju stenta ili hirurški by-pass).

Na slici su prikazana su dva značajna suženja na desnoj koronarnoj arteriji, a na slici pored je isti krvni sud nakon revaskularizacije implantacijom dva stenta (jedan stent je implantiran na gornje suženje, a drugi na donje).

2

 

Kako procenjujemo značaj graničnih suženja?

Kroz kateter se u krvni sud lako može plasirati tanak žičani vodič debljine 0.35 mm koji na sebi ima senzor za merenje pritiska. Cilj je da se senzor plasira ispod suženja u  koronarnoj arteriji, a potom se u posebnom aparatu pravi odnos pritiska u aorti i pritiska ispod suženja u koronarnoj arteriji. Tim procesom se dobija vrednost odnosa pritisaka. Ukoliko nije značajno suženje, odnos pritisaka je blizu 1. Ukoliko je suženje na koronarografiji izgledalo granično i opisanim procesom registrovan značajan pad pritiska ispod suženja, ono ipak zahteva neki vid revaskularizacije.  

3

Strelica pokazuje granično suženje i pored rezultat merenja 0.73 koje ukazuje da se radi o značajnom suženju. Slika 3B. pokazuje isti krvni sud nakon implantacije stenta i kontrolnog merenja.

Oporavak i praćenje nakon povratka kući

  • Vrlo je važno da se opustite i pijte puno vode. Nemojte pušiti i ne pijte alkohol.
  • Skinite zavoj nakon 24 sata. Ako dođe do manjeg krvarenja, nanesite blago kompresivan zavoj tokom narednih 12 sati.
  • Dva dana posle intervencije, apstinirajte od seksualnih aktivnosti i nemojte praktikovati težu fizičku aktivnost.
  • Nemojte se kupati u kadi ili bazenu najmanje tri dana posle operacije. Možete se istuširati.
  • Nedelju dana nakon intervencije, savetuje se ponovna poseta kardiologu.

Upoznavanje sa vašim zdravstvenim problemom uvek započinje razgovorom. Bilo da imate bolest srca, krvnih sudova, problem u ishrani, tu smo da vam pomognemo. Svetska zdravstvena organizacija je definisala zdravlje kao stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili nemoći. To je cilj kome zajednički težimo.