Pitanja i odgovori
„Bio je to srčani udar“, „umro je od srčanog zastoja“, „bio je to slučaj srčane insuficijencije“. Ljudi vrlo često koriste ove termine naizmenično i bez jasne ideje šta svako od ovih stanja jeste i šta predstavlja. Da li su ovi pojmovi - srčani udar, srčani zastoj, srčana insuficijencija - isti? Ili se međusobno razlikuju? Pogledajmo šta svako od pomenutih stanja predstavlja, koliko je opasno i kako se može prepoznati.
Pojam endovaskularna hirurgija odnosi se na lečenje bolesti krvnih sudova „iznutra“, kroz same krvne sudove. Na mestu koje je udaljeno od obolelog segmenta arterije se posebnim žicama i kateterima ulazi u krvni sud. Određivanje tačne pozicije bolesnog segmenta arterije se vrši rendgenskim snimanjem. Oboleli deo arterije se isključuje iz cirkulacije unutrašnjim prepokrivanjem posebnom protezom – endograftom.
Trikuspidni zalistak je jedan od četiri zaliska u srcu. Spada u kategoriju zaboravljenih ili manje bitnih zalistaka iako to nema medicinsko utemeljenje. Zašto je to tako i, što je važnije, zašto to ne bi trebalo da bude tako, pročitajte u tekstu.
Osobe sa reumatoidnim artritisom imaju visok rizik od nastanka srčanog udara, atrijalne fibrilacije, srčane insuficijencije i moždanog udara. Da li znate zašto je to tako?
Krv je neophodna za život. Krv cirkuliše našim telom i isporučuje svim ćelijama našeg organizma materije poput kiseonika i hranljivih sastojaka. Takođe, putem krvi se vrši transport razgradnih metaboličkih proizvoda iz istih ćelija. Ne postoji adekvatna zamena za krv. Krv se ne može veštački napraviti ili proizvesti. Davaoci krvi jedini su izvor krvi za pacijente kojima je potrebna transfuzija krvi.
Bez mašine za vantelesni krvotok, moderna kardiohirurgija ne bi postojala. Pogledajte koje su osnove ove vrlo napredne tehnologije koja je svoju primenu našla ne samo u kardiohirurgiji, već i nefrologiji i hematologiji. Šta čini jedan krug vantelesnog krvotoka, kako se bolesnik održava živim iako srce miruje.
Ishemija je pojam koja ukazuje na postojanje disbalansa između količine krvi bogate kisionikom koja pristiže u određeni organ i potreba tog organa za hranljivim materijama. Tokom ishemije, metabolički zahtevi organa nisu ispunjeni što može voditi ozbiljnim reperkusijama po vijabilnost organa pa i organizma.
Marfanov sindrom je redak poremećaj zbog kojeg je vezivno tkivo u telu slabije nego što bi trebalo da bude. Vezivno tkivo spaja i povezuje mnoge strukture u telu čoveka kao što su tetive, ligamenti, hrskavice, krvni sudovi, srčani zalisci i još mnogo toga. Pošto je vezivno tkivo strukturno slabije kod pacijenata sa Marfanovim sindromom, to sve utiče na to kako se formiraju srce i krvni sudovi, oči i koštano-zglobni sistem i na to kako organi i sistemi organa funkcionišu.
Srce je organ koji u najvećoj meri sačinjen od mišića ili miokarda. Srčanom mišiću, kao i svakom drugom organu ili tkivu u našem organizmu, potrebna je krv bogata kiseonikom kako bi se održao strukturni i funkcionalni integritet. Krv u srčani mišić dovodi se pomoću koronarnih arterija koje se nalaze i koje se pružaju površinom srca.
Koronarne arterije su krvni sudovi koji dopremaju krv bogatu kiseonikom u srčani mišić. Aterosklerotski plak - sačinjen od masti, kalcijuma i drugih supstanci - može da se stvori unutar arterije i suzi je ili onemogući protok krvi kroz arteriju.
Troponin podrazumeva grupu proteina koji pomažu i koji regulišu kontrakciju srca i skeletnih mišića. Visoki nivo troponina može ukazivati na ozbiljan problem sa srcem.
Ako se kod članova vaše porodice javljaju srčani problemi i bolesti srca, sigurno se pitate da li su ove bolesti nasledne. Naučnici sada pouzdano znaju da se nekoliko srčanih poremećaja može naslediti. Ali šta to konkretno znači za vas? Da li biste trebali da se podvrgnete genetskom testiranju kako biste saznali da li imate povećan rizik od povišenog nivoa holesterola ili čak srčanog udara?
KORAK DO PREGLEDA LEKARA
Zdravo srce je preduslov zdravog života. Tu smo da vam pomognemo da vaše srce bude zdravo.