Lumen arterija se sužava tokom života i to je fiziološki proces koji odlikuje starenje organizma. Proces se obično ubrzava nakon 30. godine života i najčešće prolazi asimptomatski sve do pete ili šeste decenije, nakon čega počinju prve kliničke manifestacije bolesti.

Začepljenje arterija srca nastaje nakupljanjem različitih materija na zidu arterije, koje obrazuju aterosklerotski plak. Promena formirana na zidu krvnog suda se ne može lako i brzo ukloniti, ali prihvatanje ključnih promena u stilu života može zaustaviti njihovo dalje napredovanje, koje konačno dovodi do potpune opstrukcije odnosno začepljenja arterija što dovodi do nastanka infarkta miokarda, na žalost ne retko i do fatalnog ishoda.

Šta leži u osnovi začepljenja arterija?

Aterosklerotski plak (plak) predstavlja kolekciju masti, kalcijuma, holesterola i izumrlog ćelijskog materijala koji se lokalizuje na zidovima krvnog suda. Kako se plak povećava, tako suženje arterije postaje sve izraženije. Ovo suženje može dovesti do potpune opstrukcije lumena krvnog suda kada ga nazivamo stenoza.

Sužene ili blokirane arterije mogu sprečiti dopremanje krvi do različitih delova tela što povećava rizik od nastanka srčanog udara, zatajenja srca ili moždanog udara.

ateroskleroza arterija srca

Mogućnosti prevencije začepljenja arterija

Pravilna ishrana i redovna fizička aktivnost su moćna sredstva za sprečavanje nastanka ateroskleroze i začepljenja arterija srca.

Sledećim promenama životnog stila moguće je sprečiti suženje i začepljenje arterija:

Izbegavanjem trans masti u ishrani

Tip masti koju konzumiramo može uticati na pojavu plaka u arterijama. Američko udruženje za srce (AHA) preporučuje da osoba ograniči unos takozvanih “loših masti” u koje spadaju zasićene masti i trans masti. Ove vrste masnoća sadrže visok nivo LDL holesterola, koji je glavna supstanca plaka u arterijama.

Hrana sa visokim sadržajem trans masti koju je potrebno izbegavati:

  • pržena hrana
  • prerađena pakovana hrana
  • kolači, torte i peciva
  • keksi i biskviti
  • margarin ili druge zamene
  • proizvodi sa delimično hidrogenizovanim uljima

Pored trans masti, zasićene masti mogu takođe uticati na zdravlje srca. Zasićene masti se uglavnom nalaze u namirnicama životinjskog porekla koje tradicionalno u značajnim količinama konzumiramo na našem području, poput govedine, svinjetine i mlečnih proizvoda, ali prisutne su i u kokosovom i palminom ulju, masnoćama koje se u poslednje vreme upotrebljavaju za pripremu hrane i kod nas.

Konzumiranjem više nezasićenih masti

Nezasićene masti su tzv. “dobre” masti. Sadrže HDL holesterol koji pomaže u uklanjanju lošeg holesterol iz cirkulacije, ne dozvoljavajući njegovu ugradnju u sastav aterosklerotskog plaka. Prema AHA, nezasićene masti mogu pomoći poboljšanju holesterolskog profila u krvi ako se konzumiraju umesto trans ili zasićenih masti. Rezultati dobro postavljenih interventnih studija takođe sugerišu da se zamenom trans i zasićenih masti sa polinezasićenim mastima iz orašastih plodova ili ribe i mononezasićenim mastima iz maslinovog ulja značajno smanjuje rizik od nastanka različiih kardiovaskularnih događaja.

Nezasićene masti se uglavnom nalaze u namirnicama biljnog porekla i u masnoj ribi. Izvori uključuju:

  • masline
  • orahe i druge orašaste plodove
  • pojedina biljna ulja, uključujući (naročito hladno ceđeno maslinovo ulje)
  • masnu ribu (sardine, tunjevinu, skušu, haringu i lososa)
  • avokado

Pridržavanjem jednostavnih principa pravilne ishrane

AHA preporučuje ishranu po sledećim pricipima kako u svrhu primarne tako i u svrhu sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti:

  • sa svežim povrćem i voćem
  • svakodnevnom upotrebom manje količine orašastih plodova (30g)
  • upotrebom proizvoda od celog zrna žitarica (tzv “integralnih” proizvoda)
  • mlečnim proizvodima sa smanjenim sadržajem mlečne masti
  • konzumiranjem ribe bar dva puta nedeljno
  • povremenim konzumiranjem mršavih mesa (živinsko ili neko drugo nemasno meso)

Takođe, preporučuje se ograničenje unosa slatke hrane, mesnih prerađevina i zaslađenih bezalkoholnih napitaka

Redovno vežbanje

Gojaznost je bitan faktor rizika koji doprinosi bržem formiranju plaka i razvoju bolesti srca. Pored adekvatnog higijensko-dijetetskog režima, redovna fizička aktivnost pomaže u regulisanju telesne mase i posredno u smanjenju rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja. Redovno upražnjavanje tzv. kardio vežbanja, u kome srčana pumpa u kontinuitetu radi najmanje 15 minuta ubrzanom tempom, takođe može pomoći u jačanju srca i smanjenju rizika za nastanak i razvoj plaka.

Jednostavne kardio aktivnosti koje podižu performanse srca uključuju:

  • žustru šetnju
  • trčanje
  • biciklizam
  • plivanje
  • igranje tenisa
  • aerobik

Preporuke Svetske zdravstvene organizacije u pogledu fizičke aktivnosti sugerišu da je potrebno da smo fizički aktivni bar 5 puta nedeljno (poželjno je svakodnevno) u trajanju od 30 minuta i da tempo fizičke aktivnosti bude “žustar”, drugim rečima, potrebno je da se zadišemo, preznojimo i da nam srce ubrzano lupa.

 

Značaj fizičke aktivnosti

U prevenciji nastanka suženja i začepljenja arterija srca važno je:

Prestati pušiti. Prema AHA, pušenje je jedan od glavnih faktora rizika i direktno oštećuje zidove arterija što može uticati da se aterosklerotski plak brže formira i ubrzano uvećava.

Smanjenje stresa. Stres doprinosi nastanku i razvoju bolesti. Savremeni užurbani način života neminovno doprinosi da je veći deo populacije izložen nekoj vrsti stresa svakodnevno. Postoje različite tehnike koje, uključujući jogu, meditaciju ili vežbe disanja mogu pomoći pojedincu da se opusti tokom napornog dana i bar delimično oslobodi stresa.

Medicinski tretmani

Kada preventivne akcije nisu dovoljne, kada postoji značajno porodično opterećenje kardiovaskularnim bolestima kod pojedinca ili je sklonost ka nastanku aterosklerotskih promena izražena, preduzimaju se različiti protokoli lečenja koji podrazumevaju ili terapiju sa lekovima ili hirurško zbrinjavanje.

Lekar može da preporuči pacijentu lekove za snižavanje LDL holesterola uz obavezan savet za promenu u higijensko-dijetetskom režimu. Začepljen krvni sud može zahtevati i interventno kardiološko lečenje. Ove procedure podrazumevaju plasiranje katetera u arteriju, širenje postojećeg suženja sa balonom kako bi se uklonio plak i potom postavljanje stenta koji podržava zidove arterije i povećava protok krvi.

U slučaju izraženih stenoza, hirurzi obavljaju operaciju. Ukoliko je potrebno postići dobru prokrvljenost svih delova srca, tada kardiohirurzi sprovode operaciju revaskularizacije, ugradnjom bajpaseva kako bi se obezbedilo da krv dođe do svih delova srčanog mišića zaobilazeći začepljene arterije.

 

Pogledajte više o bajpas hirurgiji srca

 stent i plak u koronarnoj arteriji

Moguće komplikacije

Ukoliko se napredovanje bolesti nastavi, rizik za pojavu komplikacija značajno se povećava i podrazumeva pojavu srčane slabosti, angine pektoris, pojavu bolesti perifernih arterija sa komplikacijama na ekstremitetima i u najtežim slučajevima fatalni ishod, najčešće kao posledicu masivnog infarkta miokarda.

Prognoza

Kada je već formiran, plak je teško ukloniti sa zida krvnog suda. Kao što je već napomenuto lečenje može podrazumevati invazivne postupke koji mogu uticati na kvalitet života osobe. Preduzimanje koraka za sprečavanje ili usporavanje toka bolesti najbolji je izbor za svakog pojedinca, a posebno je važno kod osoba koje imaju porodično opterećenje ili imaju prisutne brojne faktore rizika.

U svakom slučaju, važno je konsultovati se sa lekarom kako bi se napravila jasna strategija lečenja. Ukoliko je u pitanju izmena stila života, tada će vam savete pružiti lekar specijalista u oblasti ishrane, ukoliko je neophodna terapija sa lekovima tada ćete se konsultovati sa internistom ili sa hirurgom ukoliko lečenje podrazumeva hiruršku intervenciju.

Pogledajte još...


KORAK DO PREGLEDA LEKARA

Zdravo srce je preduslov zdravog života. Tu smo da vam pomognemo da vaše srce bude zdravo.

Upoznavanje sa vašim zdravstvenim problemom uvek započinje razgovorom. Bilo da imate bolest srca, krvnih sudova, problem u ishrani, tu smo da vam pomognemo. Svetska zdravstvena organizacija je definisala zdravlje kao stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili nemoći. To je cilj kome zajednički težimo.